U Srbiji su još dva pacijenta umrla od upale mozga, najvjerovatnije uzrokovane groznicom Zapadnog Nila. Ukoliko se potvrdi da je i kod njih smrt nastupila zbog ovog virusa, zvanično će u Srbiji biti pet žrtava bolesti koju prenose komarci. Šta je zapravo virus Zapadnog Nila i kako se prenosi na ljude, pojašnjava prof.dr. Sead Ahmetagić, direktor Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla.

Virus Zapadno Nilskog encephalitisa (WNV) je poznat kao uzročnik akutne febrilne bolesti s osipom, poliartropatijom, limfadenopatijom i encefalitisom, ponekad praćen i upalom jetre ili gušterače. Riječ je o virusu kojeg prenose komarci, a njegov prirodni rezervoar su zaražene ptice.

Kada komarac ubode zaraženu pticu on se zarazi, a zatim prenosi virus Zapadnog Nila na ljude, ali i na konje koji također mogu oboljeti. Ovaj virus se ne može prenijeti s jedne osobe na drugu, već samo ubodom komarca. Virus je prvi put registrovan 1937 godine u zemljama sa tropskom klimom, ali se posljednjih godina pojavio i na evropskom tlu. Mediteran kao regija velikih migracija ptica i klimatskih promjena koje donose tropske temperature  predstavlja područje većeg rizika. Iako u Bosni i Hercegovini nije zabilježen ni jedan slučaj oboljelih od  virusa Zapadnog Nila pojačane su mjere predostrožnosti,  jer je u zemljama regiona  registrovana pojava animalne zaraze.

"Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u našoj zemlji nema zaraženih, ali smo pojačali mjere predostrožnosti naročito kod pojave encefalitisa u starijih osoba koje  su boravile u području sa registrovanim virusom Zapadno Nilskog encephalitisa. Groznica encephalitisa se manifestuje u 8 do 10 slučajeva, ali oni koji obole teško je prepoznaju,  jer su simptomi slični gripi i prehladi. Najčešći simptomi su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, umor, bol u zglobovima, a ponekad virus može izazvati i osip na koži, natečene limfne čvorove i bol u očima. U jedan  posto slučajeva virus može izazvati tešku neurološku infekciju koja može prouzrokovati upalu moždane ovojnice, odnosno meningitis i encefalitis",  kaže prof.dr. Sead Ahmetagić, direktor Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla.

Prema modelima klimatskog razvoja Balkan spada u područja u kojima su stvoreni klimatski uslovi za širenje virusa Nilskog encephalitisa. Istraživači sa Univerziteta u Liverpulu ističu da je širenju tigrastog komarca, koji se pojavljuje u  17 evropskih zemalja, pogodovala kombinacija visokih temperatura, vlažnosti zraka i padavina. Tigrasti komarac, koji prenosi između ostalog groznicu denga, žutu groznicu  i virus Zapadnog Nila, već se nekoliko decenija širi u svijetu i u zonama koje nisu tropske.
"Groznica Zapadnog Nila u poslednje dvije decenije je u porastu na području Balkana i ima tendenciju rasta i u budućnosti. Te promjene su posljedica klimatskih promjena, intenzivnog međunarodnog saobraćaja, kao i povećanje brojnosti komaraca. Faktori rizika za infekciju kod ljudi su dužina boravaka u prirodi, neredovna upotreba zaštitnih sredstava protiv ujeda komaraca, kuće sa vlažnim podrumima, zadržavanje vode u vaznama za cvijeće ili posudama za kućne ljubimce. Virus se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, ali postoji mogućnost prenosa putem transfuzije krvi, transplantacijom organa, transplacentarno sa majke na dijete i dojenjem", pojašnjava prof.dr. Ahmetagić i dodaje da ne postoji vakcina za ljude protiv virusa Zapadnog Nila, ali ni specifična terapija u liječenju.  Kod ozbiljnih slučajeva pacijent se hospitalizira i ordinira mu se potrebna terapija uz bolničku njegu.

Autor: Ersija Aščerić - Mujedinović - Služba za komunikacije UKC-a Tuzla